Što je bazaliom na koži i kako nastaje?

Bazaliom je vrlo čest maligni tumor kože. Obuhvaća više od tri četvrtine svih vrsta malignih tumora kože, a ujedno se smatra i najučestaliji, malignim tumorom kod ljudi. Ubraja se u nemelanomske tumore kože i ima malen metastatski potencijal. Nastaje od stanica koje se nalaze na donjem dijelu najvišeg sloja kože tj. bazalnih stanica. Zbog toga se i naziva bazaliom, bazocelularni ili bazocelularni karcinom.

Površinski bazaliom može varirati u veličini od nekoliko milimetara. Najčešće se opaža na ramenima, prsima i leđima kao crvena promjena u razini kože, ravne površine, ponekad s diskretnim ljuskama ili krastama, nepravilnog oblika.


Kako nastaje bazaliom?

Rizični faktori za nastanak bazocelularnog  tumora kože dobro su istraženi. Zna se kako je to dugotrajno, kumulativno izlaganje suncu koje je oštetilo kožu. Također, može to biti i radioaktivno zračenje primijenjeno u svrhu liječenja, izlaganje arsenu ili uzimanje imunosupresivnih lijekova. Učestalije ga imaju svijetle osobe s plavim očima i svijetlom kosom. Češće nastaje kod muškaraca i kod osoba nakon pedeset godine života. Pojavljuje se na fotoeksponiranim dijelovima tijela, pa je lice najčešće mjesto nastanka. U pojedinim obitelji se može javljati učestalije, pa nasljeđe ima također određenu ulogu.

Površinski bazaliom se razlikuje od uobičajene slike bazalioma jer često nastaje i na drugim dijelovima tijela kao što su prsa i leđa. Na trupu se površinski bazocelularni karcinom pojavljuje u 25% slučaja. Ovaj poseban oblik bazalioma često može na prvi pogled zavarati. Naime, izgleda poput malene crvene promjene koja ne prolazi pa može oponašati psorijazu, dermatitis, aktiničku keratozu, lihen, ozljedu kože i areal suhe kože. Vrlo često djeluje poput ožiljka, pa pacijent često ne zna je li se udario ili ozlijedio i zašto ima tu ožiljkastu promjenu.


Gdje se pojavljuje bazaliom?

Površinski bazaliom može varirati u veličini od nekoliko milimetara. Najčešće se opaža na ramenima, prsima i leđima kao crvena promjena u razini kože, ravne površine, ponekad s diskretnim ljuskama ili krastama, nepravilnog oblika. Promjena ne prolazi usprkos mazanju hidratantnim, antibiotskim ili kortikosteroidnim kremama, pa je time razlog za posjet dermatologu.

Dijagnoza se postavlja  na temelju anamneze, pregleda kože cijeloga tijela, dermatoskopije promjene, uzimanjem uzorka kože, ekscizijom kompletne promjene i patohistološkom analizom. Bazaliom se najčešće liječi kirurški, uklanjanjem promjene u cijelosti. Od drugih načina liječenja primjenjuje se krioterapija, fotodinamska terapija te mazanje kremama koje sadrže citostatike ili imunomodulatore.

Nakon izlječenja bazalioma bitne su redovite dermatološke kontrole kao i samopregled kože kako bi se otkrile što ranije sve sumnjive promjene na koži kao što je nastajanje drugih tumora kože ili recidiva same bolesti. Bitno je provođenje fotozaštite uz izbjegavanje direktnog djelovanja sunca na kožu. Važna je i primjena krema i losiona s visokim zaštitnim faktorom.

mr.sc. Klaudija Šebetić dr.med.spec.dermatovenerolog

Dr. Nevia Delalle: Dobroćudne i zloćudne promjene na koži

Sigurni pod suncem u tri koraka

Štitnjača.hr

O životu sa štitnjačom. O životu bez štitnjače. O šarenim i sivim danima. I svemu između toga.

WordPress Ads